Stop Ribkradji

Brancin – vladar obalnog mora

Izgled

Sami pogled na ovu predivnu vrstu otkriva nam da se radi o grabežljivcu. Krupna glava sa velikim ustima govori o njegovoj spremnosti na napad i na nesrazmjerno njegovoj veličini  veliki plijen. Unutrašnjost usta mu je sitno nazubljena (poput šmirgl papira), tako da je bijeg nesrećne ribice koja završi u njima onemogućen. Oči su krupne i postavljene visoko, tako da malo toga može promaći njegovoj budnoj pažnji. Tijela je izduženog sa snažnim repom, koji mu omogućava strelovite napade sa naglim promjenama pravca. Vidna je bočna linija, koja počinje neposredno iza škržnih poklopaca, a završava na samom korijenu repa. To je tzv. riblji radar, koji mu omogućava lov i snalaženje i u uslovima  smanjene vidljivosti i registraciju pokreta van vidnog polja. Boje je na leđima olovno sive, sa strane srebrnaste, a po stomaku  bijele. U zavisnosti od područja na kojem obitava, primjećuju se primjerci na kojima umjesto čisto srebrne boje preovlađuju blage smeđe nijanse. Ovakvi primjerci  se  srijeću  na zatravljenim područjima sa mirnijim tokom. Nedorasli primjerci često na gornjem dijelu tijela imaju sitne crne pjege (uglavnom iznad bočne linije), koje njihovim rastom postepeno nestaju.

Nedorasli pjegavac

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pjege nestaju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naraste do 15 kg. Relativno su česti primjerci do nekih 8 kg, a jako rijetki veći. Prosječni primjerak je daleko manji i najčešće teži nekih 500-800 grama. Mrijest pada, zavisno od mjesta u periodu od 11., pa sve do kraja 2. mjeseca, mada ima slučajeva kad mrijesti i mimo pomenutog perioda. Za razmnožavanje bira plitke, pjeskovito šljunkovite uvale. Zakonom je zabranjen ribolov primjeraka manjih od 25 cm dužine. Preporuka za sve sportske ribolovce bi bila da vrate moru sve primjerke koji nisu bar nekih 15-ak cm duži od te propisane mjere. More pamti i vraće.

Nedorasle primjerke ne bi trebalo miješati s njegovim manjim srodnikom dicentrarchus punctatus, koji su u našem moru jako rijetki, dok su u Španiji i Italiji dosta česti. Isti naraste maksimalno do  nekih 3-4 kg.

Dicentrarchus punktatus

 

 

 

 

 

Obitavališta

Ono što su tuna, sabljarka i gof na pučini, zubatac u dubini, to je brancin u priobalju Jadranskog mora. Neprikosnoveni gospodar obalnog mora svojom prisutnošću unosi strah jatima sitne ribe, koja prati kao dobar pastir svoje stado. Najčešće ga srijećemo na dubinama do desetak metara, ali se usljed velikog uznemiravanja priobalja od strane ljudi  adaptirao, pa ga sve češće srijećemo i na većim dubinama (i preko 20 metara). Možemo ga naći posvuda, nezavisno od vrste dna, ali je najveća koncentracija jata na rječnim ušćima, te blizu podvodnih izvora slatke vode. Zalazi duboko u tok rijeka, gdje nema nikakvog uticaja morske vode. Luke i marine takođe predstavljaju mjesta gdje ga možemo naći u velikom broju, često i kapitalnih primjeraka. Kratko rečeno, sva ona priobalna mjesta na kojima srijećemo velika jata sitne ribe, najčešće gavuna, su potencijalno dobra obitavališta za brancina. Uže lokacije su mjesta gdje postoji nagli pad dubine – skale, kao i eventualne prepreke u brzacima (kamenje, panjevi i sl.).

 

Ishrana

Od njegovog prisutnosti strahuju sva živa bića koja mu se nađu u vidokrugu, a u stanju je da ih savlada. Za gavune i male staklaste jeguljice se može reći da su njegova osnovna hrana (njih je najviše upravo na ušćima). Napašće rado i većeg cipla, koji je dovoljno nesmotren da se previše približi. Papaline, inćuni i mlađ svih ostalih vrsta su takođe njegova česta  lovina. Jako rado se hrani i glistama, crvima i rakovima, naročito u rano proljeće. Tad je još lijen i iznemogao od mrijesta, pa na ovaj način lakše dolazi do plijena. Ovo je naročito uobičajeno u rijekama. Samo se spusti na dno rijeke i glavom okrenut uzvodno sačekuje sve hranljivo što mu tok donese.  Davno, prije nekih 30-ak godina sam bio svedok nevjerovatnom prizoru. Zmija bjelouška duga preko pola metra je preplivavala rijeku i u momentu kad je prolazila pored panja koji je virio iz vode na nekih desetak metara od obale, iz dubine se pojavio veliki brancin i napao je. Zmija je uspjela nekako da se dokopa obale, ali je brancin u nekoliko navrata pokušao da je uhvati, uprkos njenoj veličini. Nevjerovatan prizor koji mi se duboko urezao u sjećanje, a puno govori o njegovoj agresivnosti.

Brancin jako rijetko progoni plijen. Najčešće je u zaklonu i budno prati sve što se događa oko njega. Onoga trenutka kad se neka neoprezna ribica previše približi, uslijedi strelovit napad. Ovo naročito važi za krupne primjerke. U vremenu seobe, s proljeća uz rijeku i s jeseni prema moru, ovo pravilo ne važi. Tada love u velikim jatima. Specifična je taktika koju primjenjuju. Dok ne love nalaze se u dubljem dijelu, nedaleko od granice plitke vode, gdje se obično nalaze jata gavuna. Sve miruje do momenta kad se prvi pojavi na površini rastjerujući gavune. Kao po komandi nastaje opšti metež i istovremeno se na površini pojavi čitavo jato brancina, sijući strah među zbunjenim gavunima, koji u sveopštem metežu ulijeću pravo u gladna usta. Često sam gledao stotine gavuna, koji u paničnom strahu iskoče na obalu i tako skončaju. Kako odjednom počne frontalni napad, tako se brzo i prekine. To se događa u trenutku kad gavuni budu potisnuti  do same obale. Nastaje ponovno povlačenje u dublju vodu, do sledećeg napada, koji se odvija po istom scenariju. Osim ovih, izraženo predatorskih osobina, možemo ustvrditi da se radi i o svaštojedu. Rado se hrani uginulim vodenim organizmima. Ma mjestima gdje je uobičajeno bacanje otpadaka animalnog porijekla, npr. marine i uopšte mjesta gdje ribari čiste mreže, gotovo u potpunosti se hrani strvinama.  Primijećeno je da se navikne i na hranu biljnog porijekla, pa je u nekim situacijama uzima.  Imao sam prilike da gledam ribolovca koji je danima brumao i lovio ciple na hljeb. Svakoga dana je uz ciple imao bar po jednog brancina u čuvarci.

 

Oprema

Pribor za lov brancina je različit, a u zavisnosti od mjesta i načina ribolova. Zbog velike mogućnosti za ulov krupnijih primjeraka, oprema ne bi trebala biti previše nježna. Za varaličarenje s obale štap bi trebao biti duži od uobičajenih. Dužina od 3,00m pa do 3,30 je idealna, jer omogućava dalji izbačaj, bolju kontru pri udarcu ribe, kao i lakšu i bolju manipulaciju varalicama. Najbolji su dvodjelni  štapovi napravljeni od raznih kombinacija karbonskih vlakana i drugih kvalitetnih materijala.  Idealna je takozvana A ili fast akcija (vršna), a težina bacanja bi se trebala kretati u rasponu od 10-30 grama, pa do najviše 20-50 grama. Mašina bi trebala biti što kvalitetnija, jer  izdržava velike napore prilikom višesatnog ribolova. Upravo zbog toga, poželjna je osobina da bude lagana. Obavezno je da je predviđena za korištenje upredenice. Veličina bi trebala biti tolika, da se na špulu može namotati bar 100-150 metara upredenice željenog promjera. U zadnje vrijeme je upredenica u spinu u potpunosti istisnula nailon, pa u skladu s tim treba i postupati. Mnogo bolja detekcija kretanja same varalice, te udara ribe i u odnosu na promjer daleko veća izdržljivost  je učinila superiornom u odnosu na nailon. Zavisno od doba godine, te očekivane veličine ulova, jačina upredenice bi trebala biti od 5-10 LB. Uglavnom se debljina tih upredenica kreće od 0,10 mm do 0,16 mm, ali se primjećuju odstupanja kod  različitih proizvođača. Za varaličarenje se proizvodi posebna vrsta upredenica, koje se najviše razlikuju od običnih po okruglom obliku. Uz sve dobre osobine upredenice, postoji i jedna koja to nije. Naime, jako je vidljiva u vodi, pa je obavezna upotreba fluorokarbonskih lidera. Pogotovo u dnevnim uslovima.

 

Način ribolova

Zbog navedene proždrljivosti, širok je dijapazon sportskih načina ulova brancina. S obziom da se radi o izuzetnom predatoru, varaličarenje sa obale i iz čamca, te panula su prve varijante. Ipak, ne smije se zanemariti ni lov na dnu, a pogotovo u kurentu živim i mrtvim  mamcima. Specifična je i veoma uspješna tehnika zvana „cinculiranje“ koja se izvodi iz čamca nošenog rječnom strujom ili kurentom na moru, uz korišćenje silikonskih varalica Sve tehnike se uspješno sprovode prvenstveno u noćnim, ali i u dnevnim uslovima.

Piše: Bojanac